Zvučna izolacija pregradnog zida

Zvučna izolacija pregradnog zida
Zvučna izolacija pregradnog zida

Veća gustina i debljina izolacionog materijala jednako je bolja izolacija. Ovo je pravilo koje važi. Ipak, efikasna zvučna izolacija pregradnog zida zavisi od mnogo faktora koji utiču na izbor sistema zvučne izolacije i rešenje smanjenja ili elimisanja buke.

Većina današnjih stambenih objekata nije dobro zvučno izolovana. Razlog je, pre svega, nedovoljno pažnje posvećene značaju zvučne izolacije, a potom i nestručno izvođenje radova, što dovodi do toga da se traže naknadna rešenja za problem buke.

S toga smo se u ovom tekstu pozabavili problemom i rešenjima zvučne izolacije pregradnog zida.

Zašto je potrebna zvučna izolacija pregradnog zida?

Pregradni zidovi pregrađuju i razdvajaju prostor. Svrha zvučne izolacije je smanjenje odnosno redukovanje uticaja buke korišćenjem različitih materijala i tehnika. Osim odabira samog materijala za izolaciju pregradnog zida, treba izbeći i pojavu zvučnih mostova. To znači da treba da se posveti pažnja pravilnoj izradi spojeva pregradnog zida sa plafonom, bočnim zidovima i podom.

Pitanje zvučne izolacije je dakle daleko kompleksnije od “samo stavi što više izolacije”. U daljem tekstu navešćemo neke od sistema i rešenja za zvučnu izolaciju pregradnog zida, bilo da se radi o već postojećem zidu ili o novoj pregradi.

Izolacija pregradnog zida

Koji ćemo sistem zvučne izolacije pregradnog zida izabrati zavisi od vrste materijala i debljine zida, tipa i nivoa buke koji je potrebno eliminisati. Kao i od tehničke mogućnosti za ugradnju (prozori, vrata, ugradni plakari, cevi, instalacije, grejanje…).

Takođe važno je da li se radi o postojećem zidu ili novoj pregradi.

Ponderisani indeks zvučne redukcije (Rw), glavni parametar koji određuje akustični komfor pregradnih zidova, predstavlja prigušenje od izvora buke do recepcije na drugoj strani zida. Ta razlika meri se u decibelima (dB).

Primera radi, kroz zid koji ima Rw od 50dB, usisivač koji emituje buku od 70dB čuće se na drugoj strani zida na 20dB.

Većina današnjih stambenih objekata nije dobro zvučno izolovana.

Buka unutar prostora

Zvuk i buka u prostoru nastaju iz različitih izvora. Jedan od njih je i prenošenjem vazduhom – glasan govor, muzički uređaji, TV… Pregradni zidovi su način da zaštitimo unutrašnjost prostorije od ovakve vrste zvukova iz susednih prostorija ili spolja, a izolaciona moć pregradnog zida je sposobost da zadrži zvučnu energiju. Više o osnovnom pristupu u redukovanju zvuka u određenom prostoru nalazi se u našem tekstu o zvučnoj izolaciji.

Većina objekata nema dobru zvučnu izolaciju pregradnih zidova
Većina objekata nema dobru zvučnu izolaciju pregradnih zidova

Pregradni zidovi suvomontažne konstrukcije sa gips kartonskim pločama

Često je potrebno naknadno pregraditi postojeći prostor. Zbog brze i lake montaže, najčešči izbor su zidovi od gipskartonskih ploča u sistemu suve gradnje. Nema blokova i zidanja i završava se za pola dana. Još uvek postoje predrasuda o nosivosti ovakvih zidova. Istina je da se ne mogu koristiti kao noseći zidovi, ali se na njih može okačiti polica, TV, slika ili ogledalo.

Kao ispuna u sistemu suvomontažne gradnje, gde je konstrukcija pregradnog zida od gipskartonskih ploča, koriste se materijali poput mineralnih vuna (kamena i staklena) koje poboljšavaju izolacionu moć pregradnog zida.

Princip delovanja suvomontažnog gipskartonskog pregradnog zida je princip „masa-opruga-masa“. Zvuk uzrokuje vibraciju gipskartonske ploče, koja ga delimično prigušuje, a delimično propušta. Potom ga zvučna (i termo) izolacija od mineralne vune, po principu opruge, mekano prigušuje pa se minimalni deo prenosi na drugu oblogu i dalje u susedni prostor. Na taj način se postiže ista (ili bolja) zvučna izolacija u odnosu na teže i masivnije pregradne zidove.

Zvučna izolacija pregradnih zidova suvomontažnog sistema

Sistem suve gradnje jednostavan je za izvođenje. Što se zvučne i termo izolacije tiče, mogu biti s jednostrukom ili dvostrukom podkonstrukcijom, obloženi se jednim ili sa dva sloja gipskartonskih ploča. Zvučna izolacija može biti od 45, pa čak do 69 decibela u slučajevima dvoslojnih obloga, debljine 12.5 centimetara.

Treba voditi računa o postavljanju parne brane sa toplije strane izolacionog materijala, kad se materijal upotrebljava u konstrukcijama sa različitim režimima grejanja. Parna brana tada se postavlja ka strani koja je okrenuta prema grejanom prostoru, kako bi se sprečilo prodiranje vlage u izolacioni materijal.

Pregradni zid može biti montiran na svaku podlogu, na cementnu košuljicu ili na parket . Ukoliko se postavlja na na plivajući pod, gde betonski estrih između prostorija nije prekinut ili na parket, na spoj između zida i poda, kao i zida i tavanice, treba nalepiti traku za zvučnu izolaciju. Ulogu apsorbera izvršiće i sloj akrila, kada se zid postavlja na parket. Ovo su osetljiva mesta, može doći do stvaranja zvučnih mostova pa je najbolje pre izrade plivajućeg poda postaviti sve pregradne zidove odvojene dilatacionom trakom od ostatka konstrukcije.

Postavljanje mineralne vune u pregradni zid
Postavljanje mineralne vune u pregradni zid

Postupak izrade suvomontažnog pregradnog zida

Na ivične profile, pre montaže, nanosi se zaptivna traka koja osigurava elastični spoj profila sa zidovima, podom i plafonom. Suština je, kao što je pomenuto, izbeći zvučne mostove odnosno prekide, otvore i mesta kroz koja zvuk može da se prenese. Ivični profili postave se na pod u pravcu zida i učvrste uz pomoć šrafova sa plastičnim tiplom. Po visini postavljaju se do pune visine prostorije, ne do spuštenih plafona. Potom se postavljaju vertikalni profili podkonstrukcije na osnom rastojanju od 60 do 62,5 cm, što zavisi od uputstva proizvođača.

Sa jedne strane zida postave se gipskartonske ploče, a potom sve potrebne instalacije predviđene projektom. Između profila podkonstrukcije ugrađuje se tesno zbijena mineralna vuna. Potom se zid zatvara gipskartonskim pločama na drugoj strani. Završna obrada zida zavisi od namene prostorije.

Zvučna izolacija pregradnog zida od bloka

Unutrašnji zidovi u zgradama u Srbiji uglavnom su ozidani od standardnih šupljih glinenih blokova. Za ovakav zid (debljine 19cm) vrednost Rw je ispod 40dB, pa je preporuka postaviti zvučnu izolaciju na jednoj ili obe strane zida.

Može se koristiti mineralna vuna na jednoj strani zida, sa aluminijskim profilima kao konstrukcijom i gipsanim pločama kao krajnjom oblogom. Najmanja širina profila je 5cm, a debljina gipsanih ploča 1.2cm. Dakle 6.2cm minimalne debljine.

Mogu se primeniti rešenja sa tanjim oblogama, koje se direktno lepe na zid, kao što je industrijska pluta, koja se može naći u debljinama od 1cm do 5cm, dimezija 100x50cm. Već sa 2cm debljine, obloge od plute predstavljaju dobar odnos cene i karakteristika. Može se postaviti na obe strane zida, ali i kad je postavljena samo sa jedne strane indeks Rw tog zida se značajno poboljšava.

Pluta kao zvučna izolacija pregradnog zida

Pluta kao veoma dobro rešenje zvučne izolacija
Pluta predstavlja dobro rešenje zvučne izolacija

Kada se zid obloži plutom, gubitak prostora je minimalan, s obzirom da je ukupna debljina obloge sa lepkom 2.5cm. Pluta je prirodan materijal, a kačenje i fiksiranje težih stvari na zid ne predstavlja problem, jer se kroz plutu lako prolazi.

Oblaganje plutom je prilično jednostavan postupak. Nanosi se sloj lepka na zid, a potom se pozicionira pluta. Laka je za manipulisanje, seče se skalpelom i ne postoji opasnost po zdravlje, niti od povreda pri radu sa njom.

Pošto se zid obloži plutom, preko se nanosi prvi sloj građevinskog lepka, a potom se, dok je lepak još svež, armirana mrežica utopi u njega. Preko mrežice ide drugi sloj lepka, koji je najbolje nanositi u širini mrežice, a potom i treći, nakon čega je zid spreman za završnu obradu krečenjem.

Termozvučni i silikatni blokovi za efikasnu zvučnu izolaciju novih pregrada

Na tržištu postoje inovativna rešenja za zaštitu od buke unutar stambenog ili poslovnog prostora, a to je kombinacija termozvučnih i silikatnih blokova. Ovaj sistem pregradnih zidova nudi efikasnu zvučnu izolaciju između dva stana, stana i hodnika i unutar samog stana. Sistem štiti zdravlje ljudi, ispunjava zahtev za termoizolaciju, ali i projektantima olakšava izbor materijala u fazi projektovanja.

Upotrebom zvučnih termo blokova debljine 20 i 25cm, koji se mogu naći u ponudi, postiže se zvučna izolacija u visini do 55dB i istovremeno se zadovoljava traženi koeficijent toplotne provodljivosti (u skladu sa Pravilnikom o energetskoj efikasnosti zgrada), bez dodatne termoizolacione ploče. Ovi blokovi proizvodi se i u debljinama 12 i 15cm i u zavisnosti od debljine imaju i određene pozicije ugradnje.

Izrada pregradnog zida od silikatnog bloka
Izrada pregradnog zida od silikatnog bloka

Silikatni blokovi tradicionalan su građevinski materijal na bazi prirodnih mineralnih sirovina, a njihova velika gustina pruža odličnu zaštitu od buke i vrhunsku zvučnu izolaciju i do 58dB.

Zvučna izolacija postojećeg pregradnog zida

Često je neophodno naknadno rešavati problem zvučne izolacije u stanu. U situacijama kada su potrebni pojačani zahtevi zvučne izolacije, a moguće je ugraditi zidne obloge nešto većih debljina, dobro rešenje je sistem koji čine paneli vatrootpornih gipskartonskih ploča (debljine 12.5mm) sa impregniranom zvučnom membranom (debljine 5mm), visoke gustine i elastičnosti, u kombinaciji sa klasičnim gipskartonskim pločama i kamenom vunom. Dodavanje vatrootporne ploče sa impregniranom zvučnom membranom na već postojeću zidnu oblogu, poboljšava se zvučna izolacija za oko 6dB.

Akustične membrane – ultra tanka zvučna izolacija

Ukoliko je zid ka komšiji obložen gipskartonskim pločama i mineralnom vunom, a problem buke time nije rešen, moguće rešenje su akustične membrane. Dodavanje jednog sloja zvučne membrane preko postojeće zidne obloge od gipskartonskih ploča ili preko pregradnog zida od gipskartonskih ploča, a potom još jednog sloja gipskartonskih ploča, poboljšaće se izolaciona moć celog sistema. Kod pregradnog zida od šupljeg bloka (debljine 14cm), obloženog kamenom vunom i gipskartonskim pločama u dva sloja, ukoliko se doda jedan sloj folije, zvučna izolacija poboljšaće se za oko 3dB.

Akustične membrane su visokoelastične folije, najčešće od otežanog vinila ili specijalnog elastomernog bitumena. Odlika im je mala debljina (od 1.75 do 5mm), velika gustina (do 2000 kg/m3) i to što značajno poboljšavaju svojstva postojećih sistema zvučne izolacije, pa se koriste kao njihov dodatak. U kombinaciji sa visoko apsorbujućim materijalima (kamena vuna, poliuretan, polietilen, tekstil i sl.) postižu se vrhunski rezultati sa manjim ukupnim debljinama u odnosu na klasična rešenja.

Postavljanje akustične membrane je jednostavno, jer je folija samolepljiva, a može se postavljati i na spuštene plafone, kao i u sendvič zidove.

Paneli od filca – FELT paneli

Akustične membrane primenjuju se i kao deo sistema zvučnih panela od filca. Ovim se postižu odlični rezultati kad nema mesta za zvučne izolacije velikih debljina, na primer kod sendvič pregradnih zidova između dva stana. Sastoji se od od dva sloja poroznog pamučnog filca između kojih se nalazi sloj akustične membrane.

Akustik gips obloga

Kod adaptacija postojećih zidova, rešenje za solidnu zvučnu izolaciju male debljine mogu biti paneli koji su kombinacija gipskartonske ploče i zvučno izolacionog granuliranog poliuretana. Ukupna debljina ovog zvučno izolacionog panela je oko 33mm. Prevashodno su namenjeni brzoj i jednostavnoj popravci zvučne izolacije pregradnih zidova između dva stana, kod zidova od opeke na kant, zidova od šupljeg bloka 10 ili 12 cm, zidova od siporeksa…

Ugradnja je jednostavna. Pre lepljenja, potrebno je bar nakvasiti malterisan zid, još bolje naneti podlogu. Ukoliko se lepi na već okrečen zid, mora se naneti odgovarajući prajmer i proveriti nosivost podloge. Lepljenje panela se vrši cementnim lepkom ili lepkom za gips, koji se najbolje nanosi širokom nazubljenom špahtlom. Po potrebi, u slučaju neravnina, ploče se mogu lepiti i po sistemu “pogača”. Nakon stezanja lepka, površina ploča se obrađuje i priprema za završnu obradu kao i klasične gips kartonske obloge.

Zvučnoizolacioni sistem manje debljine

Rešenje za zvučnu izolaciju postojećih zidova može biti i oblaganje specijalnim zvučno izolacionim panelima male debljine. Ovo je tankoslojni sistem zvučne izolacije bez konstrukcije. Njime se može redukovati zvuk do 65dB u zavisnosti od zidne konstrukcije na koju se postavlja. Bazira se na principu masa-opruga-masa.

Specijalni tankoslojni paneli fiksiraju se direktno na postojeći zid, kroz fabričke otvore u ploči, preko specijalnih antivibracionih spojnica, nakon čega se otvori za tiplove popunjavaju akrilom. Pre ugradnje, na obodima zidne obloge postavlja se zvučno izolaciona traka na koju naležu paneli. Leđa ovih tankoslojnih ploča su fabrički impregnirana slojem poliuretanske zvučne izolacije debljine 10, 20 ili 50mm. Nakon ugradnje i popunjavaja glava ankera, postavlja se zvučna membrana i klasična vlagootporna gips ploča.

Zvučna izolacija od poliuretanske pene

Izolacija od penastih materijala jeste optimalno rešenje kada je budžet namenjen zaštiti od buke ograničen. U širokoj su upotrebi kao zvučna izolacija zidova, ali i kao zvučna izolacija plafona, dajući maksimalan učinak u odnosu na ulaganje. Zahvaljujući strukturi otvorenih ćelija i poroznosti, proizvodi od poliuretanske pene (PUR pene) trajna su i kvalitetna zaštita od buke.

Takođe, zadovoljavaju termoizolacione zahteve i vatrootpornost, a nisu ni štetni po zdravlje ljudi i okolinu. Primenjuju se na temperaturama između -40°C i + 120°C i spadaju u teško zapaljive materijale.

Tabla od poliuretanske pene
Tabla od poliuretanske pene

Postavljaju se brzo i lako, mehaničkim pričvršćivanjem ili lepljenjem, a lako se i uklanjaju. Pojedini proizvodi, osim za zaštitu od buke, služe i u dekorativne svrhe. Penaste materijale za zvučnu izolaciju, koji su u ponudi na tržištu, delimo na apsorbere zvuka i zvučne barijere.

Koriste se i za smanjivanje buke koja dopire iz spoljnih izvora kada se postavljaju u suprotnom smeru, odnosno smeru izvora zvuka (u tom slučaju zahtevaju novu pregradu, npr. gipsane ploče). U kombinaciji sa antiakustičnim distancerima na koje se postavljaju gipsane ploče, daju odlične rezultate u zaštiti od buke.

Zaključak o zvučnoj izolaciji pregradnog zida

Zvučnoj izolaciji ne pridaje se dovoljan značaj, a kad se na to dodaju nestručno izvedeni radovi, neretko se javlja potreba za popravkom i naknadnim izolovanjem pregradnih zidova u stambenim zgradama.

Da li se radi o postojećem pregradnom zidu ili novoj pregradi, izbor zvučne izolacije pregradnog zida zavisi od vrste materijala i debljine zida, tipa i nivoa buke koji je potrebno eliminisati i tehničke mogućnosti za ugradnju. Shodno tome postoje različite varijante sistema i rešenja zvučne izolacije. Najvažnije je radove izvesti kvalitetno i obratiti pažnju na mesta gde se stvaraju zvučni mostovi.

Kada govorimo o novim pregradama, najrasprostanjenija varijanta jesu gipskartonski pregradni zidovi sistema suve gradnje sa ispunom od mineralne vune, čime se rešava i probem termoizolacije, a postoje i neka inovativna rešenja sa blokovima koja zadovoljavaju kako zvučne tako i termozahteve. Kod već postojećih zidova mogu se koristi table mineralne vune sa metalnom konstrukcijom i gipskartonskim zidom kao obloga, obloge od plute i sistemi panelnih obloga manje ili veće debljine.

NAPIŠI KOMENTAR

Molimo vas da uneseta komentar!
Unesite svoje ime