Izolacija od celuloze

Izolacija celulozom
Izolacija celulozom

Sistem uduvavanja i prskanja izolacije

Izolacija od celuloze podrazumeva termičku izolaciju na bazi prirodnih vlakana, čiji najveći procenat čini reciklirani materijal. Celuloza predstavlja zeleno, efikasno i pristupačno rešenje koje treba imati u vidu prilikom razmatranja opcija za izolaciju objekata. Naročito ukoliko se radi o izolaciji nepristupačnih delova kuće i tavana. To je najčešća primena ovog rastresitog izolacionog materijala sistemima uduvavanja i prskanja.

Izolacija od celuloze i proces proizvodnje

Tehnički, celulozna termoizolacija može biti od bilo kog ćelijskog biljnog izvora. Uglavnom proizvode od recikliranog papira koji čini do 85% izolacije na bazi celuloze. Sitno seckani reciklirani papir se pretvara u vlakna procesom koji razdvaja pojedinačna vlakna i time proizvodi materijal manje gustine (20-24kg/m3). Manja gustina povećava vrednost termoizolacije po kilogramu materijala.

Vlakna se dalje hemijski tretiraju radi postizanja otpornosti izolacije na požar, insekte i buđ. Najčešća netoksična jedinjenja koja se koriste za ovaj proces su amonijum sulfat, boraks i borna kiselina i ona čine ostatak mase izolacionog materijala.

Izolacija od celuloze i proces ugradnje

Toplotna izolacija od celuloze se najčešće primenjuje za izolovanje zidova sa skeletnim sistemom (gips-karton zidovi ili sa drvenom konstrukcijom) i prostora tavana.

Pozicije najčešće primene izolacije celulozom
Pozicije najčešće primene izolacije celulozom

Proces ugradnje je uduvavanjem kroz dugačke fleksibilne cevi koje povezuju mlaznicu za nanošenje i rezervoar. Ovaj sistem se naziva ‘blow in’ i nalazi primenu u izolovanju svih nepristupačnih prostora, kao što su prostori u šupljim zidovima između ventilacionih cevi, elektroinstalacionih cevi i slično.

Postoji suvi i vlažni način ugradnje izolacije od celuloze. Odabir načina ugradnje zavisi od mesta na kom se ugrađuje:

  1. Uduvavanje suvih vlakana je primenljivo za tavane i već zatvorene zidove, podove i sl;
  2. Prskanje vlažnih vlakana u zidove pre njihovog zatvaranja i finalne obrade.

Pre sprovođenja bilo kog od navedenih procesa, potrebno je zapečatiti sve tačke curenja. Potrebnu opremu za postavljanje ovog tipa izolacije uglavnom obezbeđuju prodavci materijala, međutim savetuje se da stručna lica sa iskustvom izvode ove radove. Odabir izvođača je krucijalan za obezbeđivanje kvaliteta ugrađene izolacije na bazi celuloze. Potrebno je osigurati potpunu pokrivenost na gustini koja se vremenom neće slegnuti.

Prikaz izolacije zidova celulozom
Prikaz izolacije zidova celulozom (fasadnih i unutrašnjih)

Uduvavanje suvih vlakana

Ovaj metod je popularan za naknadne radove jer nije potrebno uklanjati završne slojeve zidova da bi se izolovali. Pored toga se postavlja i u tavanskim prostorima jer se dobra pokrivenost postiže uz malo rada. Za tavanske prostore, izolacija od celuloze se može uduvati direktno između konstrukcije ili na ploču.

Uduvavanje celuloze u šupljine podne konstrukcije
Uduvavanje celuloze u šupljine podne konstrukcije Own work / CC BY-SA

S obzirom na svoje karakteristike, primenjuje se i za naknadnu izolaciju već izolovanih zidova, prostora između krovnih rogova u slučaju kada su kosine zatvorene gips-kartonskim pločama.

Postavljena termoizolacija dobro popunjava šupljine u zidovima između instalacija i sleže se do dozvoljene vrednosti, a zatim se otvori napravljeni za postavljanje creva za uduvavanje zatvaraju.

Prikaz izolacije tavana celulozom
Prikaz izolacije tavana celulozom

Prskanje vlažnih vlakana

Ovo je efikasno rešenje za izolovanje zidova sa skeletnim sistemom prilikom nove izgradnje, tj. pre finalnog zatvaranja zidova (npr. gips-kartonskim pločama). Identična vlakna koja se koriste u sistemu uduvavanja suvih vlakana se u ovom slučaju nanose tako što se istovremeno dodaje voda pod visokim pritiskom. Protok vode se podešava da se uspostavi neophodan procenat vlage od oko 30% masenog udela: vlakna treba da budu dovoljno vlažna da se zalepe na podlogu, ali imajući u vidu da previše vlage stvara probleme u kasnijoj eksploataciji. Neuravnotežen odnos vode i vlakana vodi ka pojavi buđi, vlage i truljenja. Moguće je i dodavanje lepka u smesu vode i celuloze.

Nakon postavljanja vlažne izolacije, zidove treba ostaviti otvorene par dana, kako bi se izolacija osušila tj. dok njen sadržaj vlage u vlaknima ne bude ispod 25% (postoje merači kojima izvođač može precizno da utvrdi ovaj procenat). Dok se suši, ona se ukrućuje i veoma je otporna na sleganje tokom vremena što smanjuje rizik pojave toplotnih mostova.

Kada se ugrađuje izolacija od celuloze na ovaj način prostor može izgledati nalik mećavi. Potrebno je neprestano usisavati otpadna vlakna kako bi se smanjio nered.

Celuloza kao izolacija
Celuloza kao izolacija

Energetska svojstva

Najveći procenat toplote energije iz kuće se gubi kroz provodljivost. Slično drugim izolacionim materijalima, provodljivost celuloze je 0,037-0,038 W/mK (što je vrednost provodljivosti niža, to je materijal pogodniji kao izolacija). Ovo je fizičko svojstvo materijala i ne zavisi od debljine postavljene izolacije.

Vrednost kojom se meri moć izolacionog materijala, uzimajući u obzir i njegovu debljinu, je R-vrednost. Ona predstavlja nivo otpornosti materijala na protok toplote. Njom se meri sposobnost materijala da ometa protok toplote duž neprekidnog lanca materije kojeg čini čvrsti materijal. To je debljina upotrebljenog materijala podeljena sa toplotnom provodljivosti istog: R=d/k (m2K/W).

Razlika R-vrednosti celuloze u odnosu na staklena vlakna koja se ugrađuju istim sistemima je zanemarljiva. Ključna razlika između ova dva materijala je sposobnost celuloze da bolje blokira vazduh. Ćelijska struktura drvenih vlakana je prirodno otpornija na provodljivost toplote i to čini celulozu boljom i u zaustavljanju požara.

Prilikom postavljanja termoizolacije na bazi celuloze, svaki proizvođač mora da odredi R-vrednost svog proizvoda pri ustaljenoj gustini i da obezbedi pokrivenost materijalom uz podatke o minimalnoj taložnoj debljini, minimalnoj težini po kvadratnom metru i površinu pokrivanja po vreći za različite ukupne R-vrednosti.

Ovi podaci su bitni jer se R-vrednost izolacije koja se uduvava ne menja proporcionalno sa debljinom. Uzrok je to što se povećavanjem debljine izolacije ugrađene na ovaj način povećava i taložna gustina usled pritiska izolacije pod sopstvenom težinom.

Ostali izolacioni proizvodi na bazi celuloze

Pored gorenavedenih sistema upotrebe celuloze kao termoizolacije, ova prirodna vlakna se koriste i u obliku granula (3-8 mm) kao izolacioni pelet. Zbog velike gustine, ovaj materijal se koristi kao suva košuljica. Pelet se nasipanjem postavlja na željenu visinu (3-8cm), a zatim se ravna, što čini ovaj proces veoma efikasnim. Pogodan je za izolaciju betonskih ploča i drvenih podnih kostrukcija. Pored poboljšanja termičkih svojstava, pogodno utiče i na zvučnu izolaciju podova.

Paneli od celuloze
Izolacioni paneli (ploče) od celuloze

Za zvučnu izolaciju se koriste i paneli od celuloze. Oni su održiva alternativa akustičnim sintetičkim panelima i panelima na bazi staklenih vlakana. Primenu najčešće nalaze kao ispuna akustičnih ploča, pregradnih panela u kancelarijskim prostorima.

Proizvode se u različitim dimenzijama, a debljina se kreće od 1,2 do 5 cm. Paneli se takođe prave od recikliranog materijala kao i celuloza koja se koristi za sisteme uduvavanja i prskanja.

Gustina materijala i prirodna svojstva celuloze obezbeđuju da ovi paneli apsorbuju i prigušuju zvukove.

Izolacija od celuloze i njene prednosti i mane

S obzirom da se na pozicije na kojima se postavlja izolacija celulozom često postavlja i staklena vuna u rolnama, kao i po principu uduvavanja, treba imati u vidu da pravilno ugrađena celuloza bolje blokira vazduh od staklenih vlakana. Takođe, napravljena je od većeg procenta recikliranih materijala u poređenju sa drugim izolacionim materijalima i da obezbeđuje potpunu pokrivenost u zidnim šupljinama čime uklanja toplotne mostove i eliminiše konvektivne struje.

PREDNOSTIMANE
Od recikliranih je materijala i predstavlja krajnji proces u recikliranju papiraHigroskopan materijal
Lagan materijal – ušteda u gorivu u procesu proizvodnje i transporta u odnosu na druge izolacione materijale (npr. staklena vlakna)Dug proces sušenja materijala zbog efikasnog blokiranja vazduha
Prilagođava se preprekama i neravninama (instalacije u zidovima i tavanima)Potrebna zaštitna oprema prilikom ugradnje
Lako postavljanje u već formirane zidove bez potpunog oštećenja završnih slojeva„Prljav“ proces rada
Aditivi koji obezbeđuju vatrootpornost štite i od štetočinaProces sleganja nepredvidiv i lošim postavljanjem može doći do preteranog sleganja i pojave toplotnih mostova
Dobra zvučna izolacija

Osnovno svojstvo celuloze na koje treba obratiti pažnju ukoliko se odlučite za ovaj tip izolacije je higroskopnost. Celuloza upija i zadržava vodu. Ukoliko se pojave curenja, dolazi do kvašenja materijala što uzrokuje ulegnuća na zidovima/plafonima. Završni materijali dalje pritiskaju vlakna i može doći do stvaranja praznog prostora, odnosno stvaranja toplotnog mosta koji smanjuje vrednost izolacije.

Zaključak o celulozi kao termoizolacionom materijalu

Neka istraživanja pokazuju da ukoliko se kuća od oko 150 m2 izoluje celulozom, time se reciklira količina novina koju individua iskoristi za 40 godina. Upotreba celuloze za termoizolaciju novih objekata može značajno smanjiti količinu otpada od papira svake godine.

Prilikom ugradnje potrebno je pažljivo odabrati izvođača kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti ovog materijala, sprečilo preterano sleganje i vlažnost.

Potpuna pokrivenost mesta na kojima se ugrađuje celuloza je ključna prednost ovog materijala te značajno može doprineti kontroli troškova održavanja objekta i komfora vlasnika/korisnika.

Sanja Đurđević, d.i.a.

NAPIŠI KOMENTAR

Molimo vas da uneseta komentar!
Unesite svoje ime