Staklena vuna i sve što treba o njoj da znate

Staklena vuna u izolaciji kosog krova
Staklena vuna u izolaciji kosog krova

Zahvaljujući odnosu kvalitet – cena, staklena vuna jedan je od najrasprostanjenijih materijala za termoizolaciju potkrovlja i pregradnih zidova. U daljem tekstu dajemo odgovor na pitanja zašto je to tako, koja je razlika u odnosu na kamenu vunu i koje su prednosti staklene vune.

Staklena vuna nije štetan materijal

Pre nego što počnemo sa nabrajanjem karakteristika i prednosti staklene vune, da rešimo jednu nedoumicu koja postoji u vezi nje. Staklena vuna nij eštetna po zdravlje.

Čak i među strukom, postoji opšteprihvaćeno verovanje da je staklena vuna štetna po zdravlje. Nastalo je zahvaljujući ranijem načinu proizvodnje ovog materijala. U prošlosti, staklena vuna jeste izazivala iritaciju kože ruku, očiju i disajnih puteva. Kako se menjala regulativa, standardi i propisi, menjala se i razvijala tehnologija proizvodnje staklene vune. Kroz godine je unapređena i poboljšana, pa se danas tretira kao bezopasan materijal po zdravlje. No, verovanje, odnosno zabluda o štetnosti se zadržala.

2009. godine razvijena je ECOS tehnologija veziva koja se bazira na obnovljivim resursima iz prirode. Time je pojava prašine u staklenoj vuni svedena na minimum. To omogućava daleko lakše rukovanje i postavljanje izolacije. Staklena vuna, zahvaljujući ovoj tehnologiji, ima dodatnu mekoću, u njoj nema formaldehida, akrila, fenola niti veštačkih boja. ECOSE tehnologija je sama po sebi “zelena” jer se koristi manje energije nego za proizvodnju tradicionalnog veziva. Samim tim je manji negativan uticaj na životnu sredinu.

Ipak, u radu sa staklenom, kao i sa kamenom vunom, treba koristiti naočare i rukavice jer može doći do grebanja ruku i sličnih oštećenja, mehaničke prirode. Otpaci staklene vune mogu se odlagati na građevinskoj deponiji ili na klasičnoj deponiji za domaćinstva, jer ne sadrže opasne materije.

Staklena vuna kroz istoriju

Staklena vlakna nastala su u drugoj polovini XIX veka. Proizvodnja staklene vune kao termoizolacionog materijala počela je pred II svetski rat, tačnije 1938. godine. Do devedesetih godina staklena vuna važila je kao materijal štetan po zdravlje. Bila je na listi kancerogenih materijala, sadržala azbest i izazivala iritaciju kože, očiju i disajnih puteva.

Proizvodnja staklene vune je unapređena i razvijena, pa je danas to materijal izvrsnih zvučnih, termoizolacionih i drugih karakteristika, koji se najčešće koristi u izolaciji kosog krova i kao ispuna pregradnih zidova.

Staklena vuna je mineralna vuna

Staklena vuna je izolacioni materijal prirodnog mineralnog porekla. Sadrži dosta recikliranih sirovina, a dobija se topljenjem peska i staklene šljake. Staklena vuna je mineralna vuna. Time je rešena još jedna nedoumica u vezi staklene vune o čemu smo više pisali u tekstu Mineralna vuna i 3 činjenice koje treba da znate o njoj.

Dakle, pod mineralnom vunom, osim kamene, podrazumevamo i staklenu. Oba materijala su mineralnog porekla, a razlikuju se u sirovini od koje se dobijaju, tehnološm postupku i krajnjim osobinama materijala.

Staklena vuna nastaje od kvarcnog peska sa dodatkom recikliranog stakla, kamena od bazalta i diabaza sa dodatkom koksa. Staklena vlakna izrađuju se tako što se istopljeno staklo uliva u rotore, dok se kamena izrađuju tako što se istopljena kamena smeša naliva na rotacione valjke. Oba materijala imaju odlične karakteristike kao toplotni, zvučni i protivpožarni izolatori. Iako je kamena vuna u prednosti i staklena vuna ide „rame uz rame“ sa njom i ima svojih karakteristika koje je čine odličnim izborom za izolaciju pojedinih delova konstukcije.

Karakteristike staklene vune

Staklena vuna je idealan izolacioni materijal za potkrovlja, tavanice, spuštene plafone, pregradne zidove. Staklena vuna je materijal za pozicije koje ne zahtevaju samonosivost materijala i visoku čvrstoću na pritisak. Kompaktan je materijal, odličnih termičkih i zvučnih karakteristika, negoriva je i hidrofobna. Kada dođe u dodir sa vodom, osuši se, nastavi se sa korišćenjem i ne gubi ništa od svojih izvanrednih karakteristika.

Hidrofobni dodaci sprečavaju navlaživanje vune između vlakana. Testiranje materijala vrši se na kratkotrajno i dugotrajno upijanje vlage. Staklena vuna u tom pogledu nosi oznake u kategoriji Wp i Wlp. To znači da je navlaživanje prisutno u količinama koje su u granicama koje propisuju standardi. Ipak preterana izloženost vlagi nije preporučljiva jer bi došlo do sleganja materijala, pa se ugradnja staklene vune ne preporučuje tamo gde vlage ima u većim količinama i dužem vremenskom periodu.

Svojom elastičnošću staklena vuna je predodređena da se lako prilagođava svim površinama i oblicima, te jednostavno prijanja uz konstrukciju i instalacije čime se smanjuje mogućnost eventualnog stvaranja toplotnih i zvučnih mostova.

Sa tačkom topljenja od oko 700°C, spada u klasu negorivih materijala (klasa A1), pa se može upotrebiti u konstrukcijama koje zahtevaju određeni stepen protivpožarnosti i materijale određene klase gorivosti. Primenom staklene vune može se postići protivpožarnost pregradnih zidova što zavisi od izbora obloge od gipskartonskih ploča, a podaci o otpornosti na požar tada se određuju testiranjem čitavog sistema.

Staklena vuna ne izaziva koroziju materijala.

Prednost staklene u odnosu na kamenu vunu

Kako su i kamena i staklena vuna mineralne vune, uglavnom su sličnih karakteristika. Kamena važi za materijal boljih karakteristika, ali i staklena vuna ima svojih prednosti.

Staklena vuna se, za razliku od kamene, pakuje u rolnama. Obe se realtivno lako ugrađuju, ali materijal spakovan u rolne je do 5 puta manjeg volumena, pa zauzima manje mesta u fazi skladištenja, transporta i ostalim manipulacijama u radu.

Postavljanje staklene vune u pregradni zid
Postavljanje staklene vune u pregradni zid

Vlakna staklene vune su elastičnija i približno 10-puta duža nego kod kamene vune, što i omogućava komprimovanje i pakovanje u rolne. Pošto se rolna razvije, izolacija se vraća na prvobitnu debljinu i ne sleže se tokom upotrebe. Povratna elastičnost vlakana omogućava, ne samo komprimovanje na 5 puta manju zapreminu, manji volumen u transportu i skladištenju, nego i jednostavniju ugradnju. Nije potrebno precizno rezanje materijala na ugradnu meru, pa po ugradnji praktično ne ostaju prazna i nepopunjena mesta, koja kasnije predstavljaju toplotne mostove. Što znači i da je skoro bez otpada.

S obzirom na rolanje u pakovanju, staklena vuna se lakše ugrađuje u zakrivljene površine, a kod poprečnog rezanja se, kao što rekosmo, optimalno upotrebljava cela količina. Kod izolacije u pločama zbog standardnog formata table, to nije slučaj.

Staklena vuna ima veću hemijsku otpornost, a u odnosu na kamenu vunu ima prednost kao zvučna izolacija jer ima nešto bolje karakteristike apsorpcije zvuka.

Ugradnja staklene vune

Optimalna debljina toplotne izolacije zavisi od lokacije građevine i temperaturnog režima u građevini. Uvek važi pravilo što veća debljina izolacije, veća ušteda. Sa većom debljinom toplotne izolacije manja je potrošnja energije za grejanje, kao i za klimatizaciju za vreme leta. A koliko izolacionog materijala treba zavisi i od toga gde se ugrađuje.

Kada se kosi krov izoluje staklenom vunom, pre ugradnje između rogova, staklena vuna reže se da bude 1 do 2 cm šira od razmaka rogova. Elastičnost joj omogućava da se prilagodi prostoru u koji se stavlja. Staklena vuna tako popuni ceo prostor, čime se izbegne stvaranje toplotnih mostova na tim mestima, kao što se dešava pri upotrebi krutih i neelastičnih izolacionih materijala.

Poslednjih godina akcenat je na izolaciji donje strane rogova. Jer neizolovani rogovi su toplotni most. I tu se koristi staklena vuna, bilo da se između rogova izoluje njom ili kamenom vunom, uz obavezno korišćenje folija.

Zvučna izolacija kao ispuna u pregradnom zidu radi po principu opruge i prigušuje oscilacije koje joj prenosi obloga, pa se minimalni deo prenese na drugu oblogu i dalje u susedni prostor. Sa staklenom vunom izbegava se nedovoljna ispunjenost zida izolacijom. Zid se postavlja na noseću ploču, sa dilatacijom između plivajućeg estriha i pregradnog zida.

Zašto upotrebiti staklenu vunu za termoizolaciju?

Staklena mineralna vuna idealan je izolacioni materijal za potkrovlja, tavanice, spuštene plafone i pregradne zidove, gde se ne zahteva samonosivost materijala i visoka čvrstoća na pritisak. Nije štetna po zdravlje kako se veruje, s obzirom da je tehnologija proizvodnje unapređena, pa je materijal danas bez opasan.

Najveća prednost je u elastičnosti njenih vlakana. To omogućava pakovanje u rolne, pa je lakši transport i skladištenje, a lakša je u ugradnja i pokrivanje površina. U odnosu na kamenu vunu ima bolje zvučne izolacione sposobnosti.

Kada se uzmu obzir sve njene karakteristike – cena staklene vune, termofizičke i zvučne osobine, ušteda energije, smanjene emisije CO2 u atmosferu tokom proizvodnje i eksploatacije kroz smanjenu potrebu za grejanjem i hađenjem, brzina i jednostavnost ugradnje, ne čudi što je čest izbor za izolaciju potkrovlja i ispunu pregradnih zidova.

Ana Glišić, d.i.g.

NAPIŠI KOMENTAR

Molimo vas da uneseta komentar!
Unesite svoje ime